ZSF Zrenjaninski Socijalni Forum

ZA SOCIJALNU I NACIONALNU RAVNOPRAVNOST,

ZA PRAVDU I SLOBODU

ZRENJANIN ili PETROVGRAD: rat važnih simbola

Ovih dana u Zrenjaninu, a i šire, vodi se debata oko promene imena ovoga grada. Predlaže se novo ime Petrovgrad. Svaka debata koristi. Jedan nikada nije u pravu. Istina počinje sa dvojicom. I iz ove debate može se izvući pouka, ako se jasno suoče vrednosti koje stoje iza sukobljenih simbola – imena grada.

Ako simboli i imena govore o vrednostima onda je Petrovgrad korak nazad u prošlost. Zaokret od Zrenjanina (simbola antifašizma i svetovne države) ka Petrovgradu i monarhiji kao vlasti od boga jeste obnova arhaičnog. Zrenjanin je simbol republike i volje naroda, Petrovgrad monarhije i božje milosti. Prvi socijalne, drugi nacionalne pravde. U Zrenjaninu nije na delu odmereno prevladavanje prošlosti, niti debata, nego ukrajinsko- hrvatski obrazac totalnog brisanja skorašnje prošlosti. Za razliku od savremene Rusije gde su veliki gradovi zadržali imena komunista: Kirov, Kalinjingrad, Uljanovsk. To je podvlačenje crte ispod socijalističke prošlosti, najuspešnijeg doba u istoriji ovoga grada. Nova nacionalistička pedagogija centrirana oko imena Petrovgrad podseća na čestu temu maturskih pismenih zadataka iz Nedićeve Srbije: „Zašto Srbin ne može biti komunista“. Slično danas kažu revizionisti: većinski srpski grad ne može nositi ime komuniste.

U centru Banata poslednji ostatak socijalizma je imenica Zrenjanin. Sve ostalo iz doba kada je Zrenjanin bio vodeći industrijski centar je devastirano, urušeno, privatizovano. Eksploatacija je postala normalno stanje. Samo je ime grada remeti. Šta još podrazumeva promena imena grada? To je progon antifašizma, deo idejne tranzicije i normalizacije kapitalizma, prevencija od levice kojoj ime Zrenjanin možda može biti važan podsetnik. Gledano iz visine, ovo je deonica dužeg toka anti-antifašizma u kom su kvislinzi i kraljevi rehabilitovane žrtve: Karađorđevići, Draža i Zorka Kragić koja je Gestapou potkazala Žarka Zrenjanina 1942. Istini za volju još ima i službenog antifašizma, ali je ovaj epizoda, povremeni, sezonski i ceremonijalni. Struktura obnovljenog kapitalizma jeste anti-antifašizam. Sudovi odlučuju: ratnih zločinaca je sve manje, a žrtava komunista sve više. Petrovgradizacija je antiantifašistički segment viktimizacije monarhije i kvislinštva.

Ali nije samo istorijski nego ima i praktičnu stranu. Izgon imena Zrenjanin je prevencija protiv crvene kuge, protiv štrajkova kao što su bili u Jugoremediji. Naravno da oni koji se zalažu za Petrovgrad nisu na štrajkovima nego na slavama tajkuna, na gradskim balovima i u crkvi. Najposle, nije nevažno to što je na čelu odbora za promenu imena grada isturen trgovac keramikom koji je pokupovao više firmi u gradu. Time se šalje poruka da istorijsku nepravdu mogu ispraviti samo arivisti, novi bogataši. Petrovgrad znači: dobro došli u društvo oligarha. To je klanjanje profitu, dok je Zrenjanin metafora socijalne pravde. I nezgodno podsećanje da socijalne promene mogu stići samo odozdo.

Kakve su posledice inicijative za promenom grada? Gledano sa stanovišta nacionalnog interesa, reč je o ishitrenoj, nepromišljenoj i neracionalnoj inicijativi grupe okupljene oko kapitaliste – ariviste. Nekada se u otmenim salonima govorilo da se ne treba družiti sa onima koji su se brzo obogatili. U Zrenjaninu je drugačije. Novopridošli imućni preduzetnici ovde se iskupljuju skromnom filantropijom, obilnim tamjanom i balovima. Politički gledano, inicijativa za promenom imena Zrenjanina, uz opravdan revolt, lagano budi i neproduktivna autonomaška i antidođoška raspoloženja koja su u pokrajini donekle smirena nakon pada Miloševića. U ovom prilogu je neslaganje sa promenom imena grada obrazloženo socijalnim argumentima. Verovatno se sa njima neće složiti onaj ko smatra da je simbolizacija socijalne pravde u ovoj stvari nevažna nego da je važnija homogenost naciona čiji je osigurač ime srpskog kralja i njegov spomenik u centru Zrenjanina. Ali onaj ko ne želi da govori o ukidanju važnog simbola socijalne pravde treba da ćuti o ukidanju istorijske nepravde. Druge nema bez prve.

Objavljeno u Politici, 12.3.2018

Comments are closed.