ZSF Zrenjaninski Socijalni Forum

ZA SOCIJALNU I NACIONALNU RAVNOPRAVNOST,

ZA PRAVDU I SLOBODU

DA LI STE ZA PREVARU

Referendumsko pitanje za usvajanje ustavnih amandmana na referendumu od 16.01.2022. godine glasi: „Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije“. Čovek bi se odmah mogao upitati: Kog akta? Gde je taj akt? Referendumsko pitanje je formulisano i pre nego što je predlog ustavnih amandmana usvojen u Narodnoj skupštini Srbije. Kako su znali da će predlog biti usvojen? A možda se ne radi o tom predlogu, možda je na glasanje stavljen neki raniji predlog.

Bez uspeha sam pokušao da nađem tekst ustavnih amandmana pre dana usvajanja predloga u republičkoj Skupštini. Sednica za usvajanje je zakazana prethodnog, za naredni dan 30.11.2021. godine. Očekivao sam da će tekst, po usvajanju predloga biti konačno objavljen u dnevnim novinama. Pitao sam na kioscima. Nije objavljen. Na sajtu Narodne skupštine, među donete zakone je „Ustavni zakon za sprovođenje Akta o promeni Ustava Republike Srbije“. Samog Akta nema. Najzad preko pretraživača Google nađem Akt o promeni Ustava koji nosi datum 29.11.2021. godine. Dakle tekst je od pre usvajanja na sednici Skuštine. Usvojeni predlog Akta 30.11.2021. godine ne uspevam da nađem. Računam da onaj tekst koji imam, od dan ranije, nisu ga valjda promenili preko noći, pa pregledam taj.

Predložene izmene Ustava su malo drukčije od najavljenih. Rasprava između politike i predstavnika sudske kaste za prevlast u visokom savetu sudstva je očigledno presekla Evropa, odnosno Venecijanska komisija. Sudska kasta je izašla kao delimični pobednik. Imaće u visokom savetu sudstva sedam članova od ukupno 11: šest sudija i predsednika Vrhovnog suda. I to uprkos odredbi iz istog člana da predsednici sudova ne mogu biti birani u visoki savet sudstva. Postavlja se pitanje kako su se do sada ponašali delioci pravde, da li su bili dostojni svoje funkcije i čime su zaslužili da sami sebe biraju i kontrolišu. Svedoci smo velikog broja nepravdi i nezakonitog postupanja u sudovima, kao i korupcionaških afera kojih su sudije akteri. Odbijali su prigovore opozicije na poznate i dokumentovane izborne neregularnosti, surovo su kažnjavali novinare i građane na protestima, često su nepravedno i nezakonito stali na stranu moćnih, prvo su usvajali a posle odbijali tužbe penzionera…Poznat je skorašnji slučaj sudije Vrhovnog kasacionog suda dr. Dragiše Slijepčevića koji je, bez promene zakona, promenio stav o troškovima bankarskih kredita, pa je iz tog razloga došlo do štrajka advokata. Dosta je onih koji su na pravdi Boga pred sudom ostali bez stana ili druge imovine, kojima su postupci odugovlačeni u beskraj, koji su do te mere šikanirani pred sudom da im je zdravlje urušeno ili su im se porodice raspale.

Neće biti pravde za građane Srbije, pravednog i socijalno odgovornog rešavanja radnih i imovinsko-pravnih sporova, eksproprijacija, kažnjavanja privrednih i drugih kriminalaca ako ne dođe do radikalnih promena u sudstvu. Sudska “nezavisnost” će i dalje gutati zakonitost. Bez pravde i zakonitosti ostaju samo protesti, štrajkovi, blokade puteva, drugi oblici vaninstitucionalne borbe kojih ovaj narod nije dostojan, jer zaslužuje da institucije rade svoj posao.

Postavlja se pitanje i kako će sadašnje sudije da biraju nove sudije kad su oni sami izabrani od politike. Prethodno bi i sadašnje sudije trebao da bira savet u kome su većina sudije, a to mu dođe kao da mačka juri sopstveni rep. Protiv ovakvog lošeg ustavnog rešnja u sudstvu ni promena vlasti neće pomoći, jer ljudi sadašnje vlasti ostaju u sudovima i ne mogu biti smenjeni. Sa ovim rešenjem kada sadašnja vlast ode, njeni saradnici ostaju u sudovima, bez mogućnosti da nova vlast na njih utiče, za razliku od sadašnje situacije. To što je ukinut izbor sudija na određeno vreme od tri godine, kada se prvi put biraju, takođe ne znači puno. Ostali su “sudijski saradnici” koji umesto sudija izrađuju obrazloženja presuda, bez obzira da li se slažu sa donetom presudom ili ne. Tako se formiraju poslušni kadrovi koji po komandi moraju da obrazlažu i ono sa čim se ne slažu da bi kasnije mogli biti izabrani za sudije, a sudije postaju neka vrsta političara koji donose odluke, pa ih gospodski ustupe administraciji da ih izradi i realizuje. Sudija koji drži do svog integriteta, koji je pravnik a ne političar, sam izrađuje svoje presude.

Ustavni sud i prema predlogu Akta o promeni Ustava ostaje politički sud. Od 15 članova ustavnog suda 10 bira politika, odnosno Narodna skupština i Predsednik Republike, institucije od kojih bi sudstvo trebalo da bude nezavisno. Ako se posmatra dosadašnji učinak ovog suda jasno je da on neće ni nadalje izaći iz senke politike već će nastaviti da joj služi. Ista je situacija i sa tužilačkom organizacijom koja je zadržala hijerarhijsko uređenje, a Vrhovnog javnog tužioca bira Narodna skupština.

Vlast se ne sekira puno što nema bar polovinu članova u visokom savetu sudstva. Sudije su ljudi koje je ona izabrala prema kriterijumu „podobnosti“. Njihova privrženost režimu je dokazana kao svojevrsni vid poslušnosti, u dosadašnjoj praksi. Oslobađali su krivične odgovornosti kompromitovane članove vladajuće stranke, proganjali protivnike režima, prikrivali ili ostavljali da zastare učinjena zlodela pripadnika režima i omogućavali razne oblike zloupotreba. Pored toga vlast i dalje kontroliše ustavni sud i javno tužilaštvo.

Sadašnje sudije ostaju dakle pod kontrolom vlasti, ali strani investitori nemaju razloga da se zbog toga uzrujavaju. Njima sadašnja vlast izlazi u susret za sve što im je potrebno, uključujući pritisak na inspekcijske organe i pravosuđe u njihovu korist. Toliko je dobro stranim investitorima, da se i domaći investitori, putem offshore kompanija, predstavljaju kao strani.

Pri sadašnjem stanju stvari, kada se bude vratio sa glasanja na referendumu o promeni ustava januara meseca, glasač će se pitati: “Za šta sam ja to glasao?”. Ali neka ne brine, jednom će mu Predsednik to objasniti. A možda će jednoga dana sve to narodni ustav pozlatiti.

 

Mohora Doru

 

*Naslovna fotografija: https://www.news.ucsb.edu/2020/020067/fellowship-justice

Comments are closed.